Dugolisna metvica (Mentha longifolia L.) je višegodišnja biljka. Visina: 30 – 100 cm. Stabljika je uspravna, u gornjem dijelu fino dlakava. Listovi su sjedeći, jajasto-lancetasti, odozgo gotovo goli, a odozdo obrasli gustim, sivim ili bijelim dlakama. Cvjetovi su svijetloljubičasti ili ružičasti, ↑ K(5) [C(5) A4] G(2), složeni u prividne pršljenove koji se pri vrhu sužavaju u prividne klasove. Pricvjetni su listovi linearni i resasti. Plodići kalavci su jajoliki i fino točkasti.
Vrijeme cvjetanja: VI. – X.
Stanište. Na vlažnim livada i oranicama, u lucerništima i djeteliništima i na ruderalnim staništima (uz izvore, obale voda).
Ekološki indeksi: F-4w, R-4, N-4, H-3, D-5, L-3, T-3, K-3.
Rasprostranjenost: Na Sredozemlju i u većem dijelu srednje Europe, sjeverno do Velike Britanije, Belgije, Danske, južne Švedske i u Maloj Aziji.
Florni element: Subsrednjoeuropski
Upotreba: Veća količina biljke u krmi uzrokuje trovanje kod goveda, alergijske reakcije i pobačaje, stoga se može smatrati uvjetno opasnom vrstom.
Zbog aromatičnog mirisa od mente upotrebljava se izdanak za osvježavajuće čajne napitke, a svježi listovi kao začin za umake, salate, pečenja i koktele (VI.-IX). Listovi sprječavaju ukiseljavanje mlijeka.
Menthae folium. Listovi sadrže eterično ulje, u čijem je sastavu mentol, pulegon, cineol, trjeslovine, flavonoidi i gorke stvari. Osušeni listovi upotrebljavaju u obliku čajeva i zaustavljanje proljeva. Udisanje eteričnog ulja pomaže kod prehlade i hunjavice. Svježi se listovi upotrebljavaju kao oblozi za razne čireve na koži.
Medonosna biljka. Pelud uzrokuje alergije.

Priredila: Vesna Godanj